domaci hleb, Hleb Pogača, Sve od testa

Slavski kolač – mrsni

Slava za srpski narod ima veliki duhovni značaj. Srpska slava je u sedištu Uneska u Parizu 27. novembra 2014. god. upisana na listi nematerijalne kulturne baštine čovečanstva i zvanično ubeležena kao srpsko kulturno nasleđe koje se prenosi sa kolena na koleno, vezujući pretke i potomke. To je ujedno, prvo zvanično uvrštavanje nekog našeg nematerijalnog nasleđa na Uneskovu listu.

Slava je još poznata i kao krsno ime ili krsna slava. Pored Božića slava je najvažniji srpski praznik koji se proslavlja u krugu porodice, bliskih prijatelja, rođaka i kumova. Svaka porodica pripremom slave poštuje svog sveca, Crkvu, svoje pretke i sebe. Svaka kuća ima jednu slavu godišnje i kod nas je običaj da se ,,na slavu ne zove,, koji smo mi doduše malo zbog užurbanog načina života promenili pa ipak obavestimo svoje goste oko vremena okupljanja. 

Jedna od najbitnijih stvari koje se moraju naći na slavskoj trpezi je naravno pored sveće, crnog vina,  kuvanog žita i slavski kolač. 
Slavski kolač se obično mesi dan pre slave. Običaj nalaže da domaćica ili neko od ukućana umesi slavski kolač. Kod nas se oduvek mesio slavski kolač, sa velikom radošću i isčekivanjem da li će i ove godine ispasti dobro, o čemu uglavnom razmišlja svaka domaćica dok priprema slavski kolač, koristeći svoje umeće i stečeno znanje. Kod nas se slavski kolač priprema uvek sa istim oduševljenjem. Sve iščekujem krajnji rezultat i nadam se da bude  lepši nego prethodne godine. 
O pripremi slavskog kolača sam već pisala ranije ovde, bila je to posna varijanta kolača. Ovom prilikom želim da se prisetimo i one druge vrste kada se priprema slavski kolač za kako kažu naši stari ,,mrsnu slavu,, 

Potrebno je:
oko 1 kg belog brašna tip 400,
200 ml mlake vode,
150 ml mleka,
malo osvećene vodice,
1 kocka kvasca,
1 -2 kašičice šećera,
2 kašičice soli,
5 kašika ulje, 
2 jaja,
komadić putera,
1 jaje za premazivanje pogače
i 2 kašike mleka. 

Testo za ukrase:
300 g brašna, 
4 kašičice soli,
4 kašičice gustina,
oko 200 ml vode, 
2 kašičice kakao praha.

Premaz:
1 kašika ulja, 
1 kašika vode.

Posuda za pečenje prečnika 28 cm.

Priprema:
U mlaku vodu dodati kvasac i šećer, ostaviti desetak minuta da se kvasac otopi i malo nadođe. Posebno u činiji pomešati brašno i so. U sredini brašna dodati pripremljen kvasac, ulje, jaja, mleko i lagano promešati da se sjedine svi sastojci. Rukama dobro umesiti testo uz postepeno dodavanje brašna, da se dobije glatka kugla od testa. Pripremljeno testo pokriti ubrusom i ostaviti na toplo mesto da naraste oko 40 minuta (u topliju prostoriju).

Testo za ukrase zamesiti od brašna, gustina, soli i vode. Umesiti tvrđe ali elastično glatko testo. Pripremljeno testo ostaviti pokriveno folijom ili umotano u nju da malo ,,odmori,,  10 – 15 minuta i opusti se, tako će postati elastičnije i biće lakše za pripremu ukrasa. Pripremljeno testo podeliti na dva dela, u jedan manji deo dodati kakao u prahu,  belo i tamno testo ostaviti zasebno uvijeno u plastičnu foliju da se ne bi sušilo, od tog testa  praviti ukrase. Najvažniji ukras slavskog kolača je četvrtasti pečat poskur, pored još idu grozd sa listom vinove loze, burence, golub,  klasje žita, otvorena knjiga, ružice i cvetići, kao i pletenica koja u obliku krsta  zauzima centralni deo pogače, dok okolo ide takođe pletenica, oko koje se ređaju ostali ukrasi. 

Okrugli kalup blago namazati puterom (ja koristim kalup prečnika 28 cm i obručem sa mehanizmom za otvaranje) i obložiti papirom za pečenje kako dno, tako i stranice kalupa (puter se nanosi na kalup, kako se papir pri ređanju pogače ne bi pomerao). Testo podeliti na 7 delova, 1 deo testa je za nijansu veći od ostalih 6 i on zauzima centralni deo kalupa za pečenje, ostalih 6 delova rasporediti uz središnji deo, osavljajući mesta između da testo može da naraste. Rernu uključiti na 220 – 200 stepeni. Pogaču ostaviti da naraste oko 30 minuta, u koliko želite ukrase staviti oko pogače, potrebno ih je rasporediti između testa i rubova posude za pečenje. Pre pečenja pogaču premazati blago umućenim jajetom sa kašičicom mleka i poređati ukrase. Testo pored ukrasa izbockati čačkalicom, to će sprečiti pucanje pogače pri pečenju. Velike cvetove kao što su ružice na mom kolaču možete položiti u malo udubljenje u testu i pričvrstiti ih čačkalicom, kako bi pri pečenju ostale na mestu koje želite. Pogaču  peći u već zagrejanoj rerni desetak minuta na 220 stepeni, nakon toga temperaturu smanjiti na 190 – 180 stepeni i peći još oko 50 minuta, u zavisnosti od jačine rerne (kolač pokriti folijom ili papirom za pečenje, da kolač odozgo ne izgori). Pri kraj pečenja ukloniti papir sa pogače. Kolač nakon pečenja izvaditi iz kalupa ili šerpe (želela sam nabaviti šerpu kakvu je nekada koristila moja nana, onako da nije ni velika, ni mala, ni previše duboka niti plitka, već da bude onako taman kako treba. Da li je zaista nisam mogla pronaći ili jednostavno nisam dovoljno tražila? Ja i dalje nostalgično koristim mamin kalup koji je godinama u našoj kuhinji, u njemu se najbolje peče, to je već toliko puta do sada provereno. I u tom malom starom kalupu je deo nje same, u njemu je zapisano njeno umeće. Kao da su tu ruke njene drage koje me vode i smernice mi daju. Tako je teško kad ode neko mnogo drag, a otišlo je njih previše… tuga se uvuče u svaku poru, a sećanja naviru, smenjuju se slike iz života… 

Tuga je uvek prisutna, ona ne jenjava, da znam valjalo bi da privedem priču kraju o pripremi slavskog kolača… 
Za završni deo pripreme, valjalo bi upotrebiti i jedan sasvim jednostavan trik. Staviti da provri kašika ulja sa kašikom vode, ohladiti malo tečnost i četkicom lagano premazati kolač. Na taj način kolač će dobiti poseban sjaj i mekoću.  

Ujutru valja poraniti u crkvu na liturgiji,  poneti slavski kolač, žito i crno vino. Na dan krsne slave sećamo se svog svetitelja zaštitnika, koji je zaštitnik našeg doma i porodice, a istovremeno je i veza  sa  našim precima… a oni su uvek sa nama, znam da odozgo nadgledaju sve naše postupke sa nadom da ćemo uvek koračati ispravnom stazom života…  
U sreći i veselju slavili na mnogaja ljeta!

You may also like...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *